|
Kada je najbolje poèeti veslati? |
|
|
Ponedjeljak, 08 Listopad 2007 |
|
There are no translations available
Iako nema društvenog konsenzusa oko najboljeg uzrasta za poèetak bavljenja veslanjem, ipak postoje neke èinjenice koje je bitno uzeti u obzir priliko odluke hoæete li se poèeti baviti ovim sportom. Za djecu najbolje je poèeti trenirati, tamo negdje izmeðu 7. i 8. razreda osnovne škole. To je kadetska konkurencija, utrke su kraæe, vesla se na 1000 metara, treninzi su zabavniji i društvo je veliko. Na žalost, velika veæina djece koja poène trenirati ovako rano, ne dogura do juniorskog uzrasta, zato što u godinu, dvije dana iskusi sve 'èari' napornog treniranja (iako to nije ništa prema onome što ih èeka.... pa veæ i u juniorskom stažu). |
|
|
Kako se veslaèi utrkuju? |
|
|
Utorak, 11 Rujan 2007 |
|
There are no translations available
Standardna (olimpijska) duljina staze je 2000 m (poželjno u pravcu) i najèešæe ima šest èamaca koji se natjeèu u odvojenim stazama koje mogu ali i ne moraju biti odvojene bovama. Prvi puta su staze na nekom veslaèkom natjecanju odijeljene bovama na Olimpijskim igrama u Rimu, 1960. godine, a ta su se natjecanja održavala na jezeru Albano, nedaleko Rima, pa se tako u veslaèkom žargonu uvriježilo da se otada svaka veslaèka staza odijeljena bovama naziva "Albano staza". Veslaèke utrke traju od 5 i pol do 8 i pol minuta, ovisno o disciplini, vremenskim uvjetima, toku vode te psihièkom stanju i iskustvu veslaèa. FISA prati i najbolja postignuta vremena na službenim natjecanjima na dionici od 2000 m. Neke utrke se odvijaju na stazi od 1000 m za starije natjecatelje (Masters) in na 1500 metara za mlaðe kategorije. Startna procedura je opisana u slijedeæem odlomku. Takoðer, postoje tzv. match race natjecanje ( trke samo po dva èamca principom eliminacije). Taj format se koristi na èuvenoj Henley Royal Regatta u Engleskoj. Preuzeto s Wikipedie . |
|
|
Što je veslanje |
|
|
Srijeda, 12 Svibanj 2004 |
|
There are no translations available
Veslanje je pojedinaèni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u èamcu pokreæu èamac u kojem sjede snagom svojih mišiæa preko poluga koja se zovu veslima. Vesla su dugaèke poluge koja na jednom kraju imaju rukohvat, dok drugi kraj koji je širi i plosnatiji (lopata) ulazi u vodu. Veslaèka natjecanja zovu se regate. Veslanje je standardni olimpijski sport, iako je vrlo popularan i kao akademski sport, posebno raširen na sveuèilištima u Velikoj Britaniji i SAD. Preuzeto sa Wikipedie. |
|
|
Aaaa, znam. To je kajak, kanu, ono... |
|
|
Srijeda, 12 Svibanj 2004 |
|
There are no translations available
Iako ljudi na spomen veslanja èesto pomisle na kajak, kanu, Matiju Ljubeka i možda još neke asocijacije koje nemaju veze s veslanjem,to im se ne može uzeti za zlo. Veslanje je relativno slabo medijski popraæen sport, koji u Hrvatskoj djeli sudbinu ostalih 'malih' sportova. Veslanje nije kajak, kanu. Èamac se u veslanju zove (tko bi rekao) - èamac! On je konstruiran tako da veslaè koristi poluge vesala i snagom nogu, leða i ruku odguruje se od vode, iduæi pri tome ' u rikverc'. To je jedna od bitnijih razilka izmeðu veslanja, te disciplina kajak i kanu, gdje veslaèi voze okrenuti licem prema smjeru kretanja plovila. Osim toga kanuisti i kajakaši ne koriste mišiæe nogu za pokretanje èamca u onoj mjeri u kojoj ih koriste veslaèi. |
|
|
